Selamat Datang

Selamat datang di Blog ini. semoga isi dari blog ini bisa membantu saudara sekalian dalam menambah Pengen tahu anda agar anda sekalian menjadi manusia yang penuh dengan pengetahuan dan sekaligus mampu mengaplikasikan dalam hidup saudara setiap hari.

Friday, 28 January 2022

ANALIZA LEI BAZE BA AMBIENTE

husi: Bernarda Pascoela da Costa Fernandes 

Introdusaun

Iha ezersisiu ida ne’e hau koko aprezenta panorama jeral kona-ba ba Lei Baze ba Ambiente nú.12, 2012 nu’udar lei ba konservasaun no protesaun ambiente iha Timor-Leste. Husi lei ne’e, hau mós koko toka liu-liu ba artigu 6 no 7 ne’ebé bolu atensaun ba sidadaun Timorense atu partisipa no foti asaun konkreta hodi kuidadu no proteze ambiente nu’udar rikusoin no fonte moris ba Timoroan hotu nian. Ida ne’e maka sai hau nia foku diskusaun.

Lei ne’e espresa ona ho klaru kona-ba Governu Timor-Leste ninia konsiderasaun bo’ot ba konservasaun no protesaun ambiente. Governu hakarak asegura ambiente fó duni benefisiu ba povu Timor-Leste agora no tinan sira tuir mai. Lei ne’e hanesan sistema legal ida ne’ebé importante tebes ba asegura asuntu ambiental, artigu oi-oin hodi define prinsipius no regras ba konservasaun no protesaun ambiente, fó kompetensia ba autoridade ka governu oinsa uza sustentavel ba rekursu naturais no jestaun ambiente ho perpsektiva global no integradu, nu’udar faz parte husi proteze direitu fundamental husi povu Timor-Leste.

Nune’e iha aprezentasaun badak ne’e, hau koko aprezenta razaun hamosu lei ne’e no artigu ne’ebé bolu atensaun ba sidadaun hotu atu kontribui no partisipa ba konservasaun no protesaun ambiente.

 

Saida maka Lei Baze ba Ambiente?

Lei Baze ba Ambiente iha artigu 1 define katak ambiente maka buat fiziku, kimiku, sistema biolojiku ne’ebé iha relasaun ho fatores ekonomia, sosial no kultura, no iha efeitu direta ka indireta no mediata ka imidiata ho buat moris sira no kualidade ema nia moris.  

Lei Baze ba Ambiente ne’e rasik nu’udar dalan ida ba rekunese povu Timor-Leste ninia direitu ne’ebé konserva ona iha Konstituisaun Republika Demokratiku Timor-Leste. Husi lei ne’e elabora ho klaru estadu ninia responsabilidade proteze povu nia direitu ba moris diak, moris iha ambiente seguru.

Lei ne’e mosu tetu mós kontestu global ne’ebé Timor-Leste sai hanesan autor ba konservasaun ambiente no asegura kresimentu ekonomia. Nu’udar nasaun ida iha mundu ne’ebé partisipa iha merkadu no negósiu global, Timor-Leste presiza asegura ninia rekursu sira suporta duni povu nia moris no atividade ekonomia. Maibé, ho lei ne’e bele garante katak jestaun ba ambiente tenki balansiu no sustentavel. Estadu responsavel ba kresimentu ekonomia hodi explora rekursu hotu, maibé presiza tebes kalkula ba tempu naruk. Iha sorin ida, utiliza rekursu sira iha ambiente bele fó benefisiu ekonomia ba povue, maibé, iha sorin seluk uza ho matenek no prudensia hodi nune’e Timoroan sira jerasaun tuir mai bele sente jerasaun agora ninia responsabilidade politika, sosial, kultural no moral ba konserva no proteze ambiente.

    Lei Baze ba Ambiente loke ho preambulu, hahu ho Artigu 1 to’o ba Artigu 71 ne’ebé hafahe ba Kapitulu I to’o ba Kapitulu X. Kapitulu I kona-ba Dispozisaun Jeral husi artigu 1 to’o artigu 8, Kapitulu II kona—ba Entidade Responsaveis husi artigu 9 to’o artigu 12, Kapitulu III ne’ebé iha seksaun sira koalia kona-ba instrumentu sira no relasaun ho seitor sira seluk husi artigu 13 to’o artigu 21, Kapitulu IV kona-ba protesaun, konservasaun no uza sustentavel komponente sira ambiente nian husi artigu 22 to’o artigu 31, Kapitulu V ho ninia seksaun sira kona-ba polusaun no jestaun ba residu husi artigu 32 to’o artigu 42, Kapitulu VI kona-ba medidas finanseira no instrumentu ekonomiku husi artigu 43 to’o artigu 47, Kapitulu VII kona-ba informasaun no edukasaun ambiental husi artigu 48 to’o artigu 53, Kapitulu VIII ho ninia seksaun oi-oin kona-ba fiskalizasaun, situasaun emerjensia, seguru no responsabilidade sivil no garansia husi artigu 54 to’o artigu 58, Kapitulu IX kona-ba responsabilidade no tutela jurisdisional ho ninia seksaun sira husi artigu 59 to’o artigu 64, no taka ho Kapitulu X kona-ba Dispozisaun final no tranzitorias ho artigu 65 to’o artigu 71.

 

Saida maka Sidadaun nia Partisipasaun iha Protesaun Ambiente?

Lei ne’e define ho klaru mós sidadaun sira-nia direitu no dever. Iha artigu 6 hateten kona-ba saida maka sidadaun ninia direito ba konservasaun no protesaun ambiente, no mós iha artigu 7 hateten kona-ba dever sidadaun nian ba hadi’ak liutan ambiente.

Nu’udar sidadaun no estudante presiza kumpriende signifikasaun no valor husi lei ne’e. Lei ne’e garante duni sidadaun ninia partisipasaun ativa iha prosesu ba konservasaun no protesaun ambiente. Iha Artigu 6 defini sidadaun ninia partisipasaun ba konservasaun ambiente, asesu ba informasaun ambiente, partisipa ba foti desizaun, asesu ba edukasaun ambiente, direitu ba defende tuir lei wainhira ambiente hetan degradasaun ka violasaun, inklui ejize ba estadu atu asegura grupu vulneravel sira.

Iha sorin seluk, Artigu 7 koalia kona-ba sidadaun ninia kna’ar ba konserva, proteze no hadiak ambiente; responsavel ba partisipa iha mekanizmu foti desizaun, dever atu informa autoridade kompetente wainhira mosu destroisaun ba ambiente.

 

Konkluzaun

Liuhusi aprezentasaun ne’e hakarak loke ita hotu ninia perspektiva katak Lei Baze ba Ambiente nu’udar esforsu bo’ot ida husi estadu ka governu ba ninia povu tamba ambiente maka ema nia moris tomak iha tempu agora no tempu tuir mai. Nune’e mós, haree husi aspeitu akademiku nian, hau koko liga konservasaun no protesaun ambiente nu’udar esforsu ema idak-idak nian, sidadaun hotu, liu-liu estudante universitaria sira tenki partisipa ativa nu’udar ninia direitu no kna’ar. 

No comments:

Post a Comment