Selamat Datang

Selamat datang di Blog ini. semoga isi dari blog ini bisa membantu saudara sekalian dalam menambah Pengen tahu anda agar anda sekalian menjadi manusia yang penuh dengan pengetahuan dan sekaligus mampu mengaplikasikan dalam hidup saudara setiap hari.
Showing posts with label Ezemplu. Show all posts
Showing posts with label Ezemplu. Show all posts

Thursday, 27 January 2022

DISKRIMINASAUN IHA REKRUTAMENTU ( Essay Ezemplu)

 Husi: Luizinha Verónica Gusmăo

Introdusaun 

     Iregularidade iha human resource ne’ebé mosu hanesan dirijente ou komisaun organizadora halo diskriminasaun ba sidadaun nia direitu hanesan rekrutamentu ba vaga servisu no mos rekrutamentu ba estudantes foun iha nivel ensino sekundáriu, nune’e mos iha nivel universitáriu. Diskriminasaun iha rekrutamentu ne’e mosu ho razaun tamba uza sistema familiarista barak liu, inklui mos karakteristika fiziku no karakteristika psikolojika hanesan hare’e ba oin (Bonito/Bonita), isin, no hatais. Tan ne’e halo ema barak lakon oportunidade hodi asesu ba edukasaun no mos difisil atu hetan lalais servisu tamba halo manipulasaun barak iha laran. Ezemplu hanesan rekrutamentu ba vaga servisu ne’ebé mak envolve sistema familiarista hodi loke vaga servisu nian ba ema hotu- hotu, maibé bainhira ema apply hotu tiha, simu de’it mak familia sira no mos ema ne’ebé iha oin no hatais di’ak hodi halo diskriminasaun ba ema sidadaun baibain nia direitu. Iha mos ezemplu seluk ba rekrutamentu estudantes foun iha universidade UNTL hodi aplika regime espesial no atende de’it mak Veteranus nia oan hodi asesu ba universidade UNTL tuir departmentu ne’ebé sira hakarak, maibé laiha kualidade. Sidadaun ne’ebé iha kualidade la fo oportunidade, ne’e hanesan diskrimina sidadaun baibain nia direitu atu asesu ba edukasaun iha universidade UNTL. Husi regime espesial ne’ebé mak aplika iha universidade UNTL halo estudantes barak lakon fiar no barak asesu ba universidade seluk hanesan: DIT, IOB, UNITAL no UNPAZ. Husi rekrutamentu sira ne’e iha impaktu mos ba rekursus humanus Nasaun nian tamba ema ne’ebé menus kapasidade sira mak sei domina iha governasaun nia laran.

    Hanesan mos rekrutamentu ba Funsionáriu Públiku sira, ema ne’ebé matenek no iha experiência barak la simu atu sai servidor, maibé politiza sistema rekrutamentu hodi simu de’it mak partidu nia ema ne’ebé laiha kualidade hodi afeta ba dezenvolvimentu Nasaun tamba sira barak liu mak lahatene halo planu ba Nasaun no la realiza sira nia promote. Se nune’e oinsá mak ita bele hatene prosesu ba Diskriminasaun iha Rekrutamentu? 

    Etapa ba iha rekrutamentu hanesan prosesu ho objetivu hodi dada kandidatu ne’ebé iha kapasidade, bele kompleta kritéria sira no hetan pozisaun bo’ot iha organizasaun nia laran. Prosesu selesaun ba rekrutamentu kandidatu sira liu husi komparasaun karakteristika ba kandidatu ida no seluk. Bainhira halo rekrutamentu iha área servisu sempre hamosu diskriminasaun ba selesaun kandidatu tamba hare liu ba sistema familiarista, selu ka sogok makas iha kotuk husi kandidatu ba komisaun organizadora sira, nune’e mos ba iha karakteristika sira. Prosesu ba diskriminasaun iha rekrutamentu ita bele hatene katak bainhira kandidatu sira ne’ebé sente tuir ona teste no interview ho di’ak, maibé la liu iha selesaun ba vaga hirak ne’ebé mak taka sai no sira apply ona. Iha parte seluk mos prosesu ba diskriminasaun iha rekrutamentu ita bele hatene liu husi área asesu ba edukasaun nian hanesan: eskola sira ne’ebé tau importansia liu ba ema bo’ot sira nia oan liu-liu Veteranus sira nia oan iha regime ne’ebé mak espesial hodi asesu ba edukasaun tuir sira nia hakarak, nune’e mos bele eskola iha fatin ne’ebe de’it. 

    Husi prosesu hirak ne’ebé temi no alista ona iha leten ita bele hatene ona lala’ok prosesu ba diskriminasaun iha rekrutamentu ne’e mak hanesan oinsá no mos ita bele analiza katak iha ita nia rai Timor laran domina liu ho diskriminasaun iha area oioin tamba la honestu bainhira halo rekrutamentu ba iha vaga servisu, la professional halao servisu ruma, la iha atendimentu ne’ebé mak di’ak no mos halo manipulasaun barak liu bainhira halo selesaun ba dokumentus sira.

 Konkluzaun

 1. Diskriminasaun iha rekrutamentu hanesan Prosesu ida ne’ebé rekruta ema barak, maibé halo manipulasaun barak liu hanesan uza sistema familiarista, selu ka sogok makas komisaun organizadora husi kotuk, inklui mos karakteristika fizika no psikolojika hodi diskrimina sidadaun baibain nia direitu atu hetan servisu no asesu ba edukasaun. 

2. Diskriminasaun iha rekrutamentu fo impaktu bo’ot tebes ba iha área rekursu humanu Nasaun nian tamba ema ne’ebé menus kapasidade no laiha planu ka experiência servisu mak sei domina iha governasaun nia laran. 

Rekomendasaun 

1. Diskriminasaun iha rekrumentu mosu ho razaun tamba, iha ema barak ne’ebé egoismu hakarak atu hetan Poder ou kargu ne’ebé mak bo’ot iha governasaun nia laran hodi halo sidadaun baibain hakru’uk ba nia, maibé laiha kualidade bainhira halao servisu sira no menus koňesimentu iha área servisu nian. 

2. Diskriminasaun iha rekrutamentu akontese bainhira iha konkordansia hanesan selu ka sogok ho osan ba ema komisaun organizadora sira hodi bele liu iha selesaun ba rekrutamentu servisu nune’e mos asesu ba edukasaun iha nivel eskolar sira.

 Referensia 

https://www.google.com/search?q=discriminacao+do+recrutamento&oq=&aqs=chrome.0.35i39i 362l8...8.10553334923j0j15&sourceid=chrome&ie=UTF-8 https://trabalhoepsicologia.com.br/2019/04/10/discriminacao-nos-processos-de-recrutamento-eselecao/

DISKRIMINASAUN IHA REKRUTAMENTU (Essay Ezemplu)

Husi : Leticia Helena Soares Gusmão 

Estudante Jestaun Finansa DIT    

Oras nee dadaun, iha ema barak mak ba buka servisu husi nivel edukasaun, idade no abilidade oin-oin ne'ebé luta ba pozisaun iha kompañia ida. Númeru kandidatu ba servisu ne'e proporsional ba númeru ema ne'ebé presiza iha kompañia ida, kompañia ne'e sei halo teste ba kandidatu sira ne'ebé konsidera di'ak liu atu tama ba kompañia ne'e. La ho infrequentemente kualifikasaun sira ne'ebé kompañia propoin no presiza iha elementu diskriminasaun nian hasoru ema ne'ebé buka servisu tamba de'it kompañia hakarak koá despeza empreza nian no uza didi'ak rekursu umanu sira-ne'e, nune'e ema barak ne'ebé buka servisu la bele kumpre kriteriu sira ne'ebé presiza no la bele hetan servisu ne'ebé di'ak atu hatán ba sira-nia nesesidade.

    Iha kazu ida-ne'e, diskriminasaun ne'ebé hala'o husi kompañia ne'e nu'udar diskriminasaun idade, diskriminasaun fíziku no diskriminasaun iha forma esperiénsia. Tamba ne'e, autór ne'e hakarak subliña fenomenu diskriminasaun nian hasoru ema ne'ebé buka servisu ho objetivu atu proteje ema ne'ebé buka servisu husi diskriminasaun iha vaga servisu ne'ebé bele halo susar ba traballadór sira atu hetan servisu.

     Dala ruma ita imajina ka hanoin kona-ba servisu ruma ne'ebé mak ita sei ba apply iha Kompañia ida, no Kompañia refere koñesidu ho anti-ethnic ba individu A no B ka ba organizasaun ida ne’ebé la hanesan ho sira nia relijiaun. Karik kazu ne’e tebes duni, ita mós la konfortável atu hahú servisu iha kompañia ne'ebé aplika atitude ida-ne'e. Ida ne'e bele sai hanesan imagem ne'ebé dala ruma realidade bele loos no válidu, maibé klaru katak difisil atu hetan funsionáriu sira ho karakter kriativu tanba kompañia refere dezenvolve ona ho hanoin ne'ebé hare ba rasa no kór ne'ebé la hanesan.karakter kompañia hanesan ne'e bele dehan atu aplika atitude diskriminasaun. 

    Iha parte balun mos mosu diskriminasaun iha rekrutamentu hanesan atu rekruta sidadaun balun ba servisu iha rai liur, hanesan individual ida halo teste ba ema sira nebe atu ba servisu ne’e, sira balun hare liu ba ema né se? Família ka Laos? Husi partidu ida ka lae?.Ho attitude ne’e bele halo ema hirus malu no rai ódio ba malu.

 Konkluzaun

     Diskriminasaun mak hanesan atitude ne'ebé la justu no asaun ne'ebé grupu ida halo ba malu bazeia ba diferensia iha karakterístika sira hanesan ; suku, jéneru, idade, estadu sosiál, fijiku, no sira seluk.  Empreza barak sei kontinua hala'o asaun diskriminasaun iha nivel fíziku, relijiaun, rasa, jéneru no esperiénsia maibé iha nivel esperiénsia nian ita labele fó-sala tomak ba empreza ne'e, tanba ema barak ne'ebé buka servisu barak mak lakohi ka sira la hatene importánsia atu hariku sira-nia an ho esperiénsia servisu di'ak. kauza ba ema ne'ebé buka servisu atu hetan difikuldade atu tama ba mundu servisu ne'ebé insidente hakarak ba servisu atu hetan esperiénsia mínimu husi treinamentu no estájiu. 

Rekomendasaun 

    Kona-ba diskriminasaun iha vaga servisu ne'ebé bele hamosu diskriminasaun hasoru relijiaun, rasa, etnika, jéneru, presiza implementa regra ne'ebé rigorozu atu proteje ema ne'ebé buka servisu no mós fó sansaun ba kompañia sira ne'ebé diskriminadu, ne'ebé instituisaun ne'e bele hala'o ne'ebé neutru no profisionál sira bele sai sumbriña jurídiku ba buka servisu. 

Referensia 

http://www.hiredtoday.com/tips-karir/articles/diskriminasi-kerja-definisi-dan-jenis-jenisnya https://www.researchgate.net/publication/334396316 PERLINDUNGAN BAGI PARA PENCARI KERJA DARI KUALIFIKASI PERUSAHAAN YANG DISKRIMINATIF

Monday, 17 January 2022

DIFERENSA ENTRE FAKTUS NO OPINIAUN (Ezemplu Essay)


Husi: Luizinha Verónica Gusmăo

Estundante Jestaun finansa 2021

Introdusaun

Iha mudansa teknolojia nebe lais tebes halo ita fasil atu asesu ba informasaun  ne’ebé mak barak ho lais mos, maibe halo ita mos tenke hili informasaun ho didiak no loos. Ho nune’e ita- nia maneira le’e ka rona tenke di’ak. Liu husi nee maka ita bele  hatene halo diferensia husi faktus no opiniaun. Ho maneira lee no rona didiak lori ita hodi komprende lalais informasaun ruma, atu ne’e ita bele halo diferensia entre faktus no opiniaun.

Liafuan faktus bainbain haforsa ho data sira, hanesan ezemplu: Tabela, grafiku no seluk-seluk tan. Iha informasaun nia laran, faktus hanesan situasaun ka akontesimentu ne’ebé tebes ka real, tebes akontese no ema hotu-hotu hatene. Faktus mos hanesan buat hotu ne’ebé akapta husi ema nia hanoin ka data akontesimentu ne’ebé realidade ona. Faktus mos signifika buat ne’ebé iha, ne’ebé ema bele hare’e ka senti husi hahalok ne’ebé akontese ona. Faktus sempre loos tamba koalia konaba akontesimentu nebe iha realidade. Hodi nune’e ema hotu-hotu iha observasaun hanesan konaba faktus. Se nune’e oinsa mak ita bele hatene ka defini karakteristika husi faktus loloos?

Karakteristika husi faktus loloos mak hanesan ho forma akontesimentu, orijen husi akontesimentu. Ho nune’e faktus sempre ho karakter faktual (Tuir akontesimentu realidade). Realidade ne’ebé hatudu bazeia ba akontesimentu, dezastre ka vitima ne’ebé kesar. Karakteristika husi faktus mos hanesan: Bele hatudu akontesimentu loloos ka realidade, inklui data sira ne’ebé ho karakter kuantidade (Ho forma numeru) no kualidade (Ho forma perguntas), inklui data hanesan loron, oras, fatin no akontesimentu. Ho nune’e hatudu akontesimentu ne’ebé akontese daudaun no akontese tiha ona.

Importante husi faktus ba rona ka lee nain sira mak hanesan faktus iha funsaun hodi kompleta informasaun no aumenta komprensaun husi konseitu ruma. Ezemplu husi liafuan faktus mak hanesan: London hanesan Kapital husi Ingggris.

Opiniaun hanesan ema nia karakteristika ka hanoin konaba situasaun ne’ebé akontese ona no mos seidauk kedas akontese. Opiniaun bazeia ba sentimentu, hanoin, perspetiva, hakarak, hahalok, esperiensia, komprensaun, fiar husi individu idak-idak. Ideia entre ema ida ho ema seluk la hanesan tamba iha relasaun ho maneira hanoin, komprensaun no mos ambiente hodi hasoru ema oioin. Ideia ne’ebé loos bazeia ba buat rua mak hanesan faktus ne’ebé loos no komprensaun ne’ebé loos. Ho nune’e opiniaun ne’ebé loos ho karakter relativu no bazeia ba faktus ne’ebé loos, komprensaun no maneira koalia sai.

Opiniaun bele loos no mos bele sala. Karakter iha opiniaun nia laran barak liu konaba hanoin husi ema individual ka husi ema seluk. Iha kazu balun liafuan opiniaun hetan husi ema ne’ebé koňesidu hodi sai faktus. Maibe ema nia liafuan dalaruma foin mak hanoin de’it seidauk sai realidade. Funsaun husi opiniaun ba ema rona nain mak hanesan opiniaun ajuda ema atu komprende liafuan sira ne’ebé fo sai iha notisia. Ba ema nebe sai hanesan fontes informasaun nebe lolos maka bainhira fo sai opiniaun ne’ebé

loos, ema hotu sei fiar opiniaun hirak ne’e. Ezemplu husi liafuan opiniaun mak hanesan: Ema ne’ebé krekas serteza ke la han barak no ezemplu seluk mak hanesan: Feto matenek liu fali mane.

Konkluzaun

Liafuan faktus hanesan liafuan ne’ebé nakonu konaba akontesimentu real ka tebes akontese duni no la iha kontra tan konaba akontesimentu realidade, maibe liafuan opiniaun hanesan liafuan ne’ebé ho forma konaba hanoin husi ema individual ka grupu ba asuntu ruma. Bainhira atu halo liafuan faktus tenke haforsa ho data ne’ebé akurat no kompleta tuir karakteristika faktus tamba bainhira halo liafuan faktus mak laiha data ne’ebé akuradu maka liafuan refere bele dehan katak nu’udar liafuan opiniaun.

 

Rekomendasaun

1. Ema hotu tengki dezemvolve abilidade lee no rona ho didiak atu nunee bele halo diferensa entre faktu sira no opiniaun sira.

2. Kuandu kolia konaba faktu tengki bazeia ba dadus nebe akuradu atu nunee labele fo informasaun nebe sala.

Referensia

https://www.scribd.com/document/407599487/MAKALAH-fakta-opini-docx

https://muhammadsyailan.blogspot.com/2019/10/makalah-kalimat-fakta-dan-opini.html

Tuesday, 28 December 2021

Karta Apliksaun ba serbisu internship

 Dear Mrs. Watson,

I am writing to express my interest in the summer internship program with your marketing company. I learned about your company through the student center at my university and, after visiting your website, I have immersed myself in your groundbreaking work in the transportation industry.

Currently majoring in marketing, with a minor in statistics, I will receive my degree next spring. While I have a comprehensive marketing and analytics background, my emphasis is on government campaigns. I feel that your agency places prominence in similar areas and having the privilege of serving as an intern with you will increase my learning opportunities and give me the exposure I need to advance my career while using what I’ve already learned to make an impact on your clients.

After graduation, I hope to work for an agency like yours to grow my experience, serve clients and eventually start my own agency. With the right opportunities and experience working with prominent clients, I believe that I can achieve my goal.

Previously, I held an internship at another local advertising agency, working on critical projects for their clients. During that internship, I had the opportunity to learn the Adobe Creative Suite of products, including Photoshop and InDesign. I also learned how to craft compelling campaigns that garner attention in the healthcare space. I believe that my knowledge of digital marketing and social media could be of interest to you, as I read that you are looking to grow your social media team.

I would like the opportunity to meet with you and discuss the internship opportunities you have available. Please let me know if you have any questions or would like to see specific work samples. You can reach me by phone at +670769865 or by email at meryquina2002@gmail.com

Thank you for your consideration.

Sincerely,
Mery Quina

Thursday, 21 March 2019


OINSA MORIS SEGURU HANESAN SIDADAUN?
Husi: Vital N. Barreto
Introdusaun

    Iha rai ida nee inan hahoris ita hanesan Timor oan, iha rai ida nee aman haboot ita ho nia kosar ben, iha rai ida nee ita nia bei ala sira luta buka liberdade hodi sai nain lolos ba riku soin tomak no too jerasaun ita nian hetan ukun aan, no iha ukun aan ida nee ita iha lideransa nebe lidera ita hanesan nasaun, maibe iha ukun aan ida nee Timor oan komesa moris iha intoleransia nia laran, timor oan moris nakonu ho diskonfia malu, hahuu moris disintegrasaun nia laran mosu grupu oi-oin haketak malu, hafuu malu, ataka malu no hana malu hanesan inimigu, iha bairo-bairo grupu sira halibur malu no faan no sosa rai la tuir lei no prosedimentu, okupa, hadau rai no hela ilegalmente hodi fo ameasa ba ema seluk nebe la kor ida ho sira nia grupu. Ema labele Lao tama sai bairo iha tempu kalan ka loron tanba ita hanesan lao iha inimigu nia leet ema hateke tuir ho diskumfia hanesan ema fuik ho leet. Moris vizinhu la hakmatek tanba uma kain ida sai ameasa ba uma kain seluk tanba nee ema halo uma diak sempre haleu ho moru aas too ikus bee foer sai fatin la iha no dalan ema atu liu mos la iha tanba moru taka metin . Natureza mos fo sinal no ameasa boot tanba ema ninia hahalok, iha tempu bailoro rai rahun sae no ema moras ISPA aumenta, iha tempu udan ema moras denge nakonu iha ospital, iha Dili laran be tama nakonu iha populasaun nia uma, tanba soe foer arbiru, estrada monu maske foin halo hotu tanba la iha kualidade, anin sobu uma iha fatin-fatin tanba ai horis tesi arbiru. Iha sorin seluk lideransa nebe povu tau fiar hodi jere povu nia moris diskunfia malu uza media komunikasaun insulta malu hatun malu no sura kolen. Se nunee SEI SEGURU KA MORIS IDA NEE ?

    Nudar Timor oan ita persija haree fila ba kotuk, objetivu prinsipal husi luta atu ukun aan maka kore aan husi ema seluk no sai husi situasaun tauk nia laran hodi ita rasik bele dezemvolve moris nebe diak liu tuir Timor oan nia hakarak, maibe tanba sa tama ukun aan tinan sanulu resin hitu ona ita seidauk bele simu malu lolos? Tanba sa tengki uza diferensia iha pasadu hodi julga no haketak malu? Atu bele rezolve problema nee hotu maka liu dalan ida deit hametin SIDADANIA. Iha lian makasae sidadania (Si dada nia) katak hau nia avo nian, nee hatudu katak sasan ka buat ruma nebe liman rohan husi avo nebe rai hela ba nia zerasaun entaun tenki rai didiak ho kuidadu atu nunee bele ezisti nafatin husi jerasaun ba jerasaun. Signifikasaun ida nee kona malu ho liafuan portugues Cidadania nebe uza hodi indika membru ba grupu ka nasaun. Ho nunee ema timor oan hotu tengki tau nia aan hanesan sidadaun lolos hodi fo kontribusan ba prosesu dezemvolvimentu tomak. Iha pilares neen husi karater sidadania, ida: Fiar ka iha lian inglesh Trustworthiness ka iha lian portugues fidedignidade katak sidadaun hotu tengki moris iha onestu, halo tuir lolos liafuan rasik, barani halo tuir lia los, la bosok nia aan, familia no nasaun hodi harahun ninia dignidade nudar ema Timor. Rua Respeitu iha lian inglesh Respect, iha serbisu publiku tengki tarata maluk timor oan hotu ho respeitu, moris iha sosiadade tengki iha toleransia no simu ema seluk nia ezistensia nebe deferente. Uza media komunikasaun hodi hatoo mesajen ka informasaun ho liafuan nebe diak ho nunee ita konsidera ema seluk hanesan ita nia aan. Moris sosiadade ohin loron nakonu ho moras sosial nebe hadaet husi jerasaun ba jerasaun tanba uza liafuan kroat iha publiku hanesan babain tanba nee bandu boot ba membru instituisaun sira nebe kaer knar atu halo transformasaun povu nia morishodi nunee sira bele sai ezemplu. Tolu: Responsabilidade ka iha lian inglesh Responsability, halo saida maka ita tengki halo hanesan ema Timor oan maske iha sosiadade ita nia knaar ka funsaun nee kiik tebes, tanba liu husi dalan ida nee sei fo kontribusaun nebe boot ba prosesu dezemvolvimentu iha ita nia rain hodi nunee bele sai mos ezemplu ba maluk seluk nebe moris hamutuk iha aldeia ka suku. Haat: Justu ka iha lian inglesh Fairness, moris iha sosiadade lolos nee regulamentu no prosedimentu hotu sai hanesan mata dalan labele sai fali bareira ka naha todan ida, tanba liu husi regularizasaun ema hotu bele hetan oportunidade hanesan hodi bele halao ninia moris iha vida lor-loron. Rona ema seluk nia idea tanba nee tengki iha hanoin nebe nakloke hodi simu kritika nebe konstrutivu, labele uza ema seluk nia frakeza hodi kumpri interese pribadu. Liu dalan justu maka ema timor oan hotu sei la ignora malu hanesan sidadaun. Lima: Fo importansia ba ema seluk ka iha lian inglesh Caring iha realidade moris agora dadaun ema barak komesa lakon ona sentimentu nudar maluk Timor tanba haree liu ba grupu, ras no suku ida nee akontese iha moris lor-loron no mos iha instituisaun publiku nebe halao atendementu ba publiku se mak kuinese no iha ligasaun familia sempre hetan tratamentu abnormal. Tanba nee halo diak ba malu sai hanesan dalan ida hodi bele lao hamutuk nudar sosiadade atu bele too lais iha objetivu moris diak. Neen: Sidadania ka iha lian inglesh Citizenship, kria ambiente nebe diak no saudavel iha sosiadade laran no iha nebe deit sidadaun ida hela, liu husi dalan involve aan iha moris nudar sidadaun ida no lao tuir regulamentu no prosedimentu hotu, respeitu ba nai ulun sira no prontu serbisu voluntariu wainhira persija. Atu ema timor oan hotu la senti ameasadu iha nia moris lor-loron persija tebes ema ida-ida sai sidadaun nebe ho karater nen temi ona nee. Ema Timor oan hotu moris mai iha kultura nebe kesi no sai hanesan mata dalan hodi lao tuir maske la hakerek hanesan lei formal sira, maibe fasil los atu halo tuir no tauk atu kontra tanba ninia konsekuensia kona kedan atu iha tempu lais ka kleur tanba nee lei kultura metin no kuida nafatin husi jerasaun dalas ba dalas. Prosesu dezemvolvimentu lao lais liu wainhira ema timor oan hotu halao nia funsaun no knaar tuir regulamentu no prosedimentu hotu. Hodi nunee labele mosu traisaun ba ita nia aan rasik nudar sidadaun ida. Moris tuir prinsipiu sidadania la todan kuandu sidadaun ida la sai atan ba interese no arogansia pribadu no grupu. Partisipasaun timor oan hotu iha prosesu dezemvolvimentu tengki livre husi interese no kanten sira tanba kreatividade inovasaun tengki livre husi interese grupu no arogansia pribadu se lae kreatividade no inovasaun la dura no la benefisiu ba tempu naruk. 

Konkluzaun

    Aprende no moris tuir sidadania hahuu husi familia uma laran, iha nee inan aman kaer papel importante hodi hanorin oan sira oinsa moris iha respeitu ema seluk ninia prezensa, hanorin oan sira oinsa maka toman responsabiliza ninia hanoin, liafuan no hahalok hodi nunee wainhira boot ona fo kontribusaun nebe pozitivu ba prosesu harii no hametin dezemvolvimentu sosiadade ida nebe diak liu tuir ema timor oan hotu nia mehi.

Rekomendasaun

    Ikus liu atu moris seguru hanesan sidadaun iha nasaun ida nee maka ema ida-ida tengki konsiente no labele tau aan hanesan bainaka tanba nee hanoin, lia fuan, hahalok no attitude tomak hanesan ema Timor oan no tau iha ida ida nia fuan ho laran katak rai, nasaun no povu ida nee hau nian tanba nee hau tengki kuidadu no dezemvolve diak liu ba iha futuru.