Husi : Leticia Helena Soares Gusmão
Estudante Jestaun Finansa DIT
Oras nee dadaun, iha ema barak mak ba buka servisu husi nivel edukasaun, idade no abilidade oin-oin ne'ebé luta ba pozisaun iha kompañia ida. Númeru kandidatu ba servisu ne'e proporsional ba númeru ema ne'ebé presiza iha kompañia ida, kompañia ne'e sei halo teste ba kandidatu sira ne'ebé konsidera di'ak liu atu tama ba kompañia ne'e. La ho infrequentemente kualifikasaun sira ne'ebé kompañia propoin no presiza iha elementu diskriminasaun nian hasoru ema ne'ebé buka servisu tamba de'it kompañia hakarak koá despeza empreza nian no uza didi'ak rekursu umanu sira-ne'e, nune'e ema barak ne'ebé buka servisu la bele kumpre kriteriu sira ne'ebé presiza no la bele hetan servisu ne'ebé di'ak atu hatán ba sira-nia nesesidade.
Iha kazu ida-ne'e, diskriminasaun ne'ebé hala'o husi kompañia ne'e nu'udar diskriminasaun idade, diskriminasaun fíziku no diskriminasaun iha forma esperiénsia. Tamba ne'e, autór ne'e hakarak subliña fenomenu diskriminasaun nian hasoru ema ne'ebé buka servisu ho objetivu atu proteje ema ne'ebé buka servisu husi diskriminasaun iha vaga servisu ne'ebé bele halo susar ba traballadór sira atu hetan servisu.
Dala ruma ita imajina ka hanoin kona-ba servisu ruma ne'ebé mak ita sei ba apply iha Kompañia ida, no Kompañia refere koñesidu ho anti-ethnic ba individu A no B ka ba organizasaun ida ne’ebé la hanesan ho sira nia relijiaun. Karik kazu ne’e tebes duni, ita mós la konfortável atu hahú servisu iha kompañia ne'ebé aplika atitude ida-ne'e. Ida ne'e bele sai hanesan imagem ne'ebé dala ruma realidade bele loos no válidu, maibé klaru katak difisil atu hetan funsionáriu sira ho karakter kriativu tanba kompañia refere dezenvolve ona ho hanoin ne'ebé hare ba rasa no kór ne'ebé la hanesan.karakter kompañia hanesan ne'e bele dehan atu aplika atitude diskriminasaun.
Iha parte balun mos mosu diskriminasaun iha rekrutamentu hanesan atu rekruta sidadaun balun ba servisu iha rai liur, hanesan individual ida halo teste ba ema sira nebe atu ba servisu ne’e, sira balun hare liu ba ema né se? Família ka Laos? Husi partidu ida ka lae?.Ho attitude ne’e bele halo ema hirus malu no rai ódio ba malu.
Konkluzaun
Diskriminasaun mak hanesan atitude ne'ebé la justu no asaun ne'ebé grupu ida halo ba malu bazeia ba diferensia iha karakterístika sira hanesan ; suku, jéneru, idade, estadu sosiál, fijiku, no sira seluk. Empreza barak sei kontinua hala'o asaun diskriminasaun iha nivel fíziku, relijiaun, rasa, jéneru no esperiénsia maibé iha nivel esperiénsia nian ita labele fó-sala tomak ba empreza ne'e, tanba ema barak ne'ebé buka servisu barak mak lakohi ka sira la hatene importánsia atu hariku sira-nia an ho esperiénsia servisu di'ak. kauza ba ema ne'ebé buka servisu atu hetan difikuldade atu tama ba mundu servisu ne'ebé insidente hakarak ba servisu atu hetan esperiénsia mínimu husi treinamentu no estájiu.
Rekomendasaun
Kona-ba diskriminasaun iha vaga servisu ne'ebé bele hamosu diskriminasaun hasoru relijiaun, rasa, etnika, jéneru, presiza implementa regra ne'ebé rigorozu atu proteje ema ne'ebé buka servisu no mós fó sansaun ba kompañia sira ne'ebé diskriminadu, ne'ebé instituisaun ne'e bele hala'o ne'ebé neutru no profisionál sira bele sai sumbriña jurídiku ba buka servisu.
Referensia
http://www.hiredtoday.com/tips-karir/articles/diskriminasi-kerja-definisi-dan-jenis-jenisnya https://www.researchgate.net/publication/334396316 PERLINDUNGAN BAGI PARA PENCARI KERJA DARI KUALIFIKASI PERUSAHAAN YANG DISKRIMINATIF
No comments:
Post a Comment