Ho nune'e, maka Comandantes sira hato'o katak ita PRECISA TEBES HUSU APOIO husi Exterior, la'e ita
sei la iha kbit atu hasoru inimigo.
Presidente Francisco Xavier do Amaral mak dirige ho Vice-Presidente Nicolau dos Reis Lobato, ho presença husi Comissårios Mau Lear, Sahe, Hata no seluk tan, nebé iha hotu iha nebå hodi discute assunto
importante tebes ne'e.
Depois de rona tiha explicação husi Militares sira, tama ona iha discussĂŁo atu husu apoio ba PaĂs ida nebĂ©. Iha tempo nebĂĄ, tempo 'Guerra Fria' no Mundu fahe ba rua 'Capitalista no Socialista'.
Tanba FRETILIN ninia ideologia marxistaleninista, membros CCF hasai kedas decisĂŁo atu sei la husu apoio ba PaĂses capitalistas, hanesan AustrĂĄlia, AmĂ©rica no Europa no Rai sira nebĂ© tuir capitalismo.
Ko'alia kona-ba Russia no China, maibé, tanba iha fulan Janeiro, Vice-Presidente Nicolau Lobato ko'alia, liu husi Rådio, ho Ministro de Defesa, Rogério Lobato, ne'ebé reconhece katak Russia la fó no China ho Vietnam fó, maibé atu tula mai TL mak problema, possibilidade husi Parte Socialista la fó garantia ita bele hetan apoio - iha conversa ne'e, nebé hala'o iha costa sul, åreas Besusu nian, ha'u mós iha nebå.
Militares sira exige tebe-tebes tenki iha Apoio Militar, husi Rai Liur, tanba lae ita sei la consegue aguenta funu hasoru TNI.
mak ne'e
Ho discussĂŁo nebĂ© la la'o ba oin, Militares sira começa nervosos oitoan ona, no Presidente Xavier do Amaral, fĂł razĂŁo ba sira hodi dehan "problema agora ita hakarak manĂĄn funu ka lae? Se ita precisa kilat ho kilat-musan atu bele hasoru inimigo, ComitĂ© Central iha responsabilidade atu harĂ© ba ida ne'e. Ita lalika hanoin atu husu apoio ba deit PaĂses socialistas. PaĂs ida nebĂ© hakarak fĂł, ita simu, tanba ita precisa atu bele aumenta ita-nia capacidade resiste ba ataques nebĂ© inimigo halo hodi oho ita-nia população".
Ho liafuan sira ne'e sai husi Presidente Xavier do Amaral, Comissårios sira começa ataca Xavier do Amaral, hodi tama fali ona iha discussão ideológica, iha Reunião nebå. Militares sira, ho frustrados tebes, sai husi Reunião ho hirus oitoan, hodi fila deit ba ida-idak nia fatin, sem despede tan.
đđđđđđđ
Iha fali fulan Maio, tinan 1976, CCF hala'o ReuniĂŁo iha Soibada. ReuniĂŁo ida ne'e, husi nĂvel estratĂ©gico, importante tebes duni, tanba hasai EstratĂ©gia kona-ba Funo ResistĂȘncia, iha ĂĄreas polĂtica no militar, hodi fahe TL ba Comissariados no Sectores Militares 6, ne'ebĂ© halibur - iha Fronteira Norte: parte norte Bobonaro, Ermera no Liquiçå; iha Fronteira Sul:
Suai, Ainaro no parte sul Bobonaro; iha Centro Norte: Dili, Aileu no parte norte Manatuto; iha Centro Sul: parte sul Manatuto no Manu Fahi; iha Centro Leste: Baucau no Viqueque no iha Ponta Leste: Lautém).
DivisĂŁo territorial ida ne'e mak hatĂșr lolĂłs responsabilidades ba Ema ida-idak, nudar Quadro polĂtico ka Quadro militar.
MaibĂ©, ReuniĂŁo ne'e la'o ho ambiente polĂtico ida ne'ebĂ© la sadio liu. ComissĂĄrios PolĂticos no sira-nia Adjuntos, nebĂ© decora Marxismo, ataca Presidente Xavier do Amaral, bain-hira nia ko'alia contra ideologia marxista, ne'ebĂ© habelar tiha ona iha TL tomak, katak 'Maromak la iha', 'lalika fiar na'i-lĂșlik sira', 'lalika halo tuir tradição no cultura timor' no buat seluk tan. Presidente Xavier do Amaral defende maka'as independĂȘncia, iha democracia nia laran, tanba ne'e maka mosu ASDT, maibĂ© bain-hira camaradas sira ko'alia la pĂĄra, hodi hatĂșn tiha ninia hanoin kona-ba estado, independĂȘncia, tradição no cultura, Presidente Xavier do Amaral hili atu nonok deit. Ho ne'e, iha loron ikus tuir mai, Presidente Xavier do Amaral, loke no taka deit ReuniĂŁo no prefere la ko'alia, hodi labele fĂł fatin ba marxistas sira hanorin ideologia comunista.
Nune'e, ho sentimento frustração, depois de hasa'e Bandeira Nacional iha loron 20 de Maio, Presidente Xavier do Amaral hili atu fila ona mai Turiscai. Militares sira, nebé bå mós partisipa atu foti fila fali problema boot Funu nian, kona-ba Material, hasai comentårios oi-oin kona-ba situação nebé mosu no sai kedas husi Soibada ba fali sira nia fatin ida-idak.
đđđđđđ
Iha fulan Maio 1977, Comité Central Fretilin hala'o fali Reunião ida iha Laline.
Lolós, Reunião né atu halo Anålise kona-ba desenvolvimento Funu-nian, iha avanços ka iha recuos, dificuldades mak så-ida, ita-nia kbit to'o iha nebé. Maibé, Comissårios sira usa tempo liu atu hato'o no hanorin ideologia marxista-leninista.
Presidente Xavier do Amaral la bå. VicePresidente Nicolau Lobato mak preside reunião né.
MaibĂ©, tanba mosu la entende malu entre VicePresidente Nicolau, nebĂ© ema religioso tebes, ho ComissĂĄrios PolĂticos, nebĂ© la fiar Maromak, sira obriga Nicolau Lobato la sai husi ninia quarto, labele ko'alia ho ami no impede ami atu hakbesik-an ba Nicolau.
Nicolau Lobato la bĂĄ ona participa iha ReuniĂŁo no ComissĂĄrios PolĂticos marxistas sira mak dirige reuniĂŁo ne'e. Ikus ona, quando hotu-hotu simu katak atu cria Partido Marxista-Leninista FRETILIN, mak sira convence Nicolau hodi ba ReuniĂŁo. Iha ne'Ă©, ami barak harĂ© katak Nicolau Lobato simu PM-LF, hodi lalika entrega ba sira processo polĂtico tomak, nune'e nia mĂłs simu ho liafuan nune'e: "Ha'u declara katak ha'u simu decisĂŁo nebĂ© hasai iha ne'e, atu harĂ PM-LF. Iha Bazartete, ha'u nia famĂlia iha plantação de cafĂ©. Bain-hira, ita manĂĄn tiha funu, ha'u sei entrega tomak plantação de cafĂ© ne'e ba Estado". ComissĂĄrios PolĂticos sira basa-liman ho contente. Comandante Hermenegildo mak hasai comentĂĄrio ida: "ohhhh... nune'e, ita sei bĂĄ situação ne'ebĂ© ha'u-nia fen ninia brincos mos tenki entrega ba Estado".
Ami barak mak tahan, atu labele hamnassa, tanba hamnassa karik, duni sai kedas ami husi CCF.
No sai mĂłs decisĂŁo atu Membros CCF hotu-hotu tenki tuir curso Marxismo, ne'ebĂ© ComissĂĄrio Hata mak sei dirige; la consegue hala'o plano ida ne'e, tanba inimigo mĂłs hahĂș tuir kedas ninia Campanhas de Destruição e Aniquilamento, hodi halakon tiha Bases
de Apoio no controla população tomak.
đđđđđđ đđđ đđđđđ
Ami mĂłs buka recolhe informaçÔes kona-ba tanba sĂĄ-ida mak Presidente Xavier do Amaral la bĂĄ ReuniĂŁo iha Laline no problema, nebĂ© hahĂș iha Soibada, ninia hun mak sĂĄ-ida lĂłs.
Presidente Xavier do Amaral hela deit iha Turiscai. Lós, maibé nia simu ema barak nebé bå ko'alia ho nia, liuliu Quadros Militares, hodi fó informação barak kona-ba actuaçÔes Quadros FRETILIN nian, ne'ebé Xavier do Amaral la concorda:
-nia la simu, kaer no dadur maluk sira, militares ka civis, nebé lakohi kumu liman;
-nia la simu, hasai tiha Comandantes Sectores nebé di'ak no oho inimigo barak, tambå deit sira lakohi temi liafuan 'camaradas' no lakohi 'kimu liman';
-nia la simu, bolu traidor ema nebé bele nacionalista, maibé lakohi tama iha Fretilin;
-nia la simu, propaganda ideolĂłgica katak Maromak la iha;
-nia la simu, propaganda katak 'liurai' no 'chefes suku' sira la iha no tenki halakon.
- nia la simu ideologia marxista-leninista.
Depois de haré katak ita-nia Forças la iha capacidade militar atu defende ita-nia população, hanoin boot ida ne'ebé Presidente Xavier do Amaral defende maka atu 'haruka população bå rende, hodi evita sira terus barak tan no mate barak tan'. Ne'e contra liu CCF, tanba CCF nia palavra de ordem maka: 'Mate ka moris, ukun rasik-an!'
ComissĂĄrios PolĂticos marxistas sira começa harĂ© Presidente Xavier do Amaral ninia influĂȘncia liuliu ba Militares sira. Nune'e, iha Julho 1977, ComitĂ© Central FRETILIN decide atu kaer nia, sulan iha dadur, hodi
baku loro-loron deit.
Ami hotu, iha fatin nebé deit, husi Lorosa'e to'o Loromonu, triste tebes bain-hira rona katak kaer tiha Xavier do Amaral no sulan tiha, hodi baku, hanesan baku animal. Maluk barak mos tama iha dadur, hamutuk ho Xavier do Amaral.
Inimigo mĂłs hahĂș kedas ninia Operação EstratĂ©gica, hodi sobu Bases de Apoio. Iha fins de 1978, Bases de Apoio hotu rahun, população rihun ba rihun mak mate, tanba bomba, morteiros, kilat musan no tanba hamlaha no moras. Forças barak mak rende, membros ComitĂ© Central barak mak mate, balun rende, no iha foho população la iha tiha deit.
Agora, ita bele hanoin hetan så-ida maka Presidente Xavier do Amaral dehan, antes de Comissårios marxistas sira dadur nia, hodi bolu nia 'traidor'. Nia dehan atu 'husik população ba rende, hodi evita ema barak bele mate, tanba ita-nia Forças la iha kbit atu protege sira'.
Inimigo hetan Xavier do Amaral, iha rai-kuak laran iha nebé nia dadur, hodi hasai nia. Krekas at liu, inimigo mak haruka halo tratamento hudi cura tiha nia.
Ita bele dehan katak Inimigo mak salva tiha nia.
Depois de inimigo kaer tiha ha'u, iha ona Jakarta, antes de ha'u-nia julgamento iha Dili, Xavier do Amaral bĂĄ hasoru ha'u. Ami la ko'alia barak, maibĂ© nia fĂł hatene deit mai ha'u katak, iha tempo nebĂ© difĂcil tebes ba nia, iha ai-laran, nia nunca lakon esperança atu Timor bele ukun-an. Nia husu ba ha'u atu metin nafatin ba objetivo ukun-an iha democracia nia laran.
đđđđđ đđđđ đđ.
Depois de Referendo, nia bĂĄ hasoru ha'u hodi dehan katak nia hakarak fila ba FRETILIN. Ha'u concorda no dehan ba nia katak ha'u labele ajuda, tanba ha'u sai tiha ona husi FRETILIN. Iha ConferĂȘncia FRETILIN, iha 2000, iha GMT, nia lakon no nia bĂĄ fali ha'u hodi informa katak nia sei harĂ fali ASDT.
Iha 2002, ho pressĂŁo husi Primeiro-Ministro JapĂŁo, Menko Susilo Bambang Yudoyono iha tempo Presidente Megawati, no Collin Powel, SecretĂĄrio Estado EUA, nebĂ© exige lĂłs ba ha'u atu sai Presidente da RepĂșblica, pelo menos tinan 5, hodi hametin tiha reconciliação ho IndonĂ©sia no, ikus ona, SecretĂĄrioGeral ONU, Koffi Annan, mos telefona husi Nova lorque, exige lĂłs atu candidata-an atu sai PR, tinan 5 deit, maka ha'u mos ba regista atu candidata ba eleiçÔes presidenciais iha 2002. Ami na'in rua, Xavier do Amaral, bĂĄ vota hamutuk iha fatin ida deit no ha'u fĂł ha'u-nia voto ba nia.
Iha IV Governo, depois de halo tiha estĂĄtua ba Nicolau Lobato, ami decide atu halo ba Xavier do Amaral, nudar Proclamador da IndependĂȘncia de Timor-Leste. Hetan oposição husi grupos polĂticos balun, maibĂ© bele to'o aceita katak ita tenki rai hela factos importantes ita-nia histĂłria-nian ba Geração foun nebĂ© mai.
Ohin, ita hotu contente, bele estĂĄtua Xavier do Amaral, nebĂ© ha'u considera hanesan NACIONALISTA PURO, bele hamrik iha cidade Dili hodi motiva Juventude Timor Lorosa'e atu tuir princĂpios polĂticos no morais nebĂ© lĂłs no diak.
đđđđđđđđ đđđđ!

No comments:
Post a Comment