Selamat Datang

Selamat datang di Blog ini. semoga isi dari blog ini bisa membantu saudara sekalian dalam menambah Pengen tahu anda agar anda sekalian menjadi manusia yang penuh dengan pengetahuan dan sekaligus mampu mengaplikasikan dalam hidup saudara setiap hari.

Wednesday, 4 December 2024

𝐗𝐀𝐕𝐈𝐄𝐑 𝐃𝐎 𝐀𝐌𝐀𝐑𝐀𝐋 𝐔𝐌 𝐍𝐀𝐂𝐈𝐎𝐍𝐀𝐋𝐈𝐒𝐓𝐀 𝐏𝐔𝐑𝐎. (Parte2 hotu)

 


Ho nune'e, maka Comandantes sira hato'o katak ita PRECISA TEBES HUSU APOIO husi Exterior, la'e ita

sei la iha kbit atu hasoru inimigo.

Presidente Francisco Xavier do Amaral mak dirige ho Vice-Presidente Nicolau dos Reis Lobato, ho presença husi Comissårios Mau Lear, Sahe, Hata no seluk tan, nebé iha hotu iha nebå hodi discute assunto

importante tebes ne'e.

Depois de rona tiha explicação husi Militares sira, tama ona iha discussão atu husu apoio ba País ida nebé. Iha tempo nebå, tempo 'Guerra Fria' no Mundu fahe ba rua 'Capitalista no Socialista'.

Tanba FRETILIN ninia ideologia marxistaleninista, membros CCF hasai kedas decisão atu sei la husu apoio ba Países capitalistas, hanesan Austrålia, América no Europa no Rai sira nebé tuir capitalismo.

Ko'alia kona-ba Russia no China, maibé, tanba iha fulan Janeiro, Vice-Presidente Nicolau Lobato ko'alia, liu husi Rådio, ho Ministro de Defesa, Rogério Lobato, ne'ebé reconhece katak Russia la fó no China ho Vietnam fó, maibé atu tula mai TL mak problema, possibilidade husi Parte Socialista la fó garantia ita bele hetan apoio - iha conversa ne'e, nebé hala'o iha costa sul, åreas Besusu nian, ha'u mós iha nebå.

Militares sira exige tebe-tebes tenki iha Apoio Militar, husi Rai Liur, tanba lae ita sei la consegue aguenta funu hasoru TNI.

mak ne'e

Ho discussão nebé la la'o ba oin, Militares sira começa nervosos oitoan ona, no Presidente Xavier do Amaral, fó razão ba sira hodi dehan "problema agora ita hakarak manån funu ka lae? Se ita precisa kilat ho kilat-musan atu bele hasoru inimigo, Comité Central iha responsabilidade atu haré ba ida ne'e. Ita lalika hanoin atu husu apoio ba deit Países socialistas. País ida nebé hakarak fó, ita simu, tanba ita precisa atu bele aumenta ita-nia capacidade resiste ba ataques nebé inimigo halo hodi oho ita-nia população".

Ho liafuan sira ne'e sai husi Presidente Xavier do Amaral, Comissårios sira começa ataca Xavier do Amaral, hodi tama fali ona iha discussão ideológica, iha Reunião nebå. Militares sira, ho frustrados tebes, sai husi Reunião ho hirus oitoan, hodi fila deit ba ida-idak nia fatin, sem despede tan.

𝐒𝐎𝐈𝐁𝐀𝐃𝐀

Iha fali fulan Maio, tinan 1976, CCF hala'o ReuniĂŁo iha Soibada. ReuniĂŁo ida ne'e, husi nĂ­vel estratĂ©gico, importante tebes duni, tanba hasai EstratĂ©gia kona-ba Funo ResistĂȘncia, iha ĂĄreas polĂ­tica no militar, hodi fahe TL ba Comissariados no Sectores Militares 6, ne'ebĂ© halibur - iha Fronteira Norte: parte norte Bobonaro, Ermera no Liquiçå; iha Fronteira Sul:


Suai, Ainaro no parte sul Bobonaro; iha Centro Norte: Dili, Aileu no parte norte Manatuto; iha Centro Sul: parte sul Manatuto no Manu Fahi; iha Centro Leste: Baucau no Viqueque no iha Ponta Leste: Lautém).

DivisĂŁo territorial ida ne'e mak hatĂșr lolĂłs responsabilidades ba Ema ida-idak, nudar Quadro polĂ­tico ka Quadro militar.

MaibĂ©, ReuniĂŁo ne'e la'o ho ambiente polĂ­tico ida ne'ebĂ© la sadio liu. ComissĂĄrios PolĂ­ticos no sira-nia Adjuntos, nebĂ© decora Marxismo, ataca Presidente Xavier do Amaral, bain-hira nia ko'alia contra ideologia marxista, ne'ebĂ© habelar tiha ona iha TL tomak, katak 'Maromak la iha', 'lalika fiar na'i-lĂșlik sira', 'lalika halo tuir tradição no cultura timor' no buat seluk tan. Presidente Xavier do Amaral defende maka'as independĂȘncia, iha democracia nia laran, tanba ne'e maka mosu ASDT, maibĂ© bain-hira camaradas sira ko'alia la pĂĄra, hodi hatĂșn tiha ninia hanoin kona-ba estado, independĂȘncia, tradição no cultura, Presidente Xavier do Amaral hili atu nonok deit. Ho ne'e, iha loron ikus tuir mai, Presidente Xavier do Amaral, loke no taka deit ReuniĂŁo no prefere la ko'alia, hodi labele fĂł fatin ba marxistas sira hanorin ideologia comunista.

Nune'e, ho sentimento frustração, depois de hasa'e Bandeira Nacional iha loron 20 de Maio, Presidente Xavier do Amaral hili atu fila ona mai Turiscai. Militares sira, nebé bå mós partisipa atu foti fila fali problema boot Funu nian, kona-ba Material, hasai comentårios oi-oin kona-ba situação nebé mosu no sai kedas husi Soibada ba fali sira nia fatin ida-idak.


𝐋𝐀𝐋𝐈𝐍𝐄

Iha fulan Maio 1977, Comité Central Fretilin hala'o fali Reunião ida iha Laline.

Lolós, Reunião né atu halo Anålise kona-ba desenvolvimento Funu-nian, iha avanços ka iha recuos, dificuldades mak så-ida, ita-nia kbit to'o iha nebé. Maibé, Comissårios sira usa tempo liu atu hato'o no hanorin ideologia marxista-leninista.

Presidente Xavier do Amaral la bå. VicePresidente Nicolau Lobato mak preside reunião né.

Maibé, tanba mosu la entende malu entre VicePresidente Nicolau, nebé ema religioso tebes, ho Comissårios Políticos, nebé la fiar Maromak, sira obriga Nicolau Lobato la sai husi ninia quarto, labele ko'alia ho ami no impede ami atu hakbesik-an ba Nicolau.

Nicolau Lobato la bå ona participa iha Reunião no Comissårios Políticos marxistas sira mak dirige reunião ne'e. Ikus ona, quando hotu-hotu simu katak atu cria Partido Marxista-Leninista FRETILIN, mak sira convence Nicolau hodi ba Reunião. Iha ne'é, ami barak haré katak Nicolau Lobato simu PM-LF, hodi lalika entrega ba sira processo político tomak, nune'e nia mós simu ho liafuan nune'e: "Ha'u declara katak ha'u simu decisão nebé hasai iha ne'e, atu harí PM-LF. Iha Bazartete, ha'u nia família iha plantação de café. Bain-hira, ita manån tiha funu, ha'u sei entrega tomak plantação de café ne'e ba Estado". Comissårios Políticos sira basa-liman ho contente. Comandante Hermenegildo mak hasai comentårio ida: "ohhhh... nune'e, ita sei bå situação ne'ebé ha'u-nia fen ninia brincos mos tenki entrega ba Estado".

Ami barak mak tahan, atu labele hamnassa, tanba hamnassa karik, duni sai kedas ami husi CCF.

No sai mĂłs decisĂŁo atu Membros CCF hotu-hotu tenki tuir curso Marxismo, ne'ebĂ© ComissĂĄrio Hata mak sei dirige; la consegue hala'o plano ida ne'e, tanba inimigo mĂłs hahĂș tuir kedas ninia Campanhas de Destruição e Aniquilamento, hodi halakon tiha Bases

de Apoio no controla população tomak.

𝐗𝐀𝐕𝐈𝐄𝐑 𝐈𝐇𝐀 𝐃𝐀𝐃𝐔𝐑

Ami mĂłs buka recolhe informaçÔes kona-ba tanba sĂĄ-ida mak Presidente Xavier do Amaral la bĂĄ ReuniĂŁo iha Laline no problema, nebĂ© hahĂș iha Soibada, ninia hun mak sĂĄ-ida lĂłs.

Presidente Xavier do Amaral hela deit iha Turiscai. Lós, maibé nia simu ema barak nebé bå ko'alia ho nia, liuliu Quadros Militares, hodi fó informação barak kona-ba actuaçÔes Quadros FRETILIN nian, ne'ebé Xavier do Amaral la concorda:

-nia la simu, kaer no dadur maluk sira, militares ka civis, nebé lakohi kumu liman;

-nia la simu, hasai tiha Comandantes Sectores nebé di'ak no oho inimigo barak, tambå deit sira lakohi temi liafuan 'camaradas' no lakohi 'kimu liman';

-nia la simu, bolu traidor ema nebé bele nacionalista, maibé lakohi tama iha Fretilin;

-nia la simu, propaganda ideolĂłgica katak Maromak la iha;

-nia la simu, propaganda katak 'liurai' no 'chefes suku' sira la iha no tenki halakon.

- nia la simu ideologia marxista-leninista.

Depois de haré katak ita-nia Forças la iha capacidade militar atu defende ita-nia população, hanoin boot ida ne'ebé Presidente Xavier do Amaral defende maka atu 'haruka população bå rende, hodi evita sira terus barak tan no mate barak tan'. Ne'e contra liu CCF, tanba CCF nia palavra de ordem maka: 'Mate ka moris, ukun rasik-an!'

ComissĂĄrios PolĂ­ticos marxistas sira começa harĂ© Presidente Xavier do Amaral ninia influĂȘncia liuliu ba Militares sira. Nune'e, iha Julho 1977, ComitĂ© Central FRETILIN decide atu kaer nia, sulan iha dadur, hodi

baku loro-loron deit.

Ami hotu, iha fatin nebé deit, husi Lorosa'e to'o Loromonu, triste tebes bain-hira rona katak kaer tiha Xavier do Amaral no sulan tiha, hodi baku, hanesan baku animal. Maluk barak mos tama iha dadur, hamutuk ho Xavier do Amaral.

Inimigo mĂłs hahĂș kedas ninia Operação EstratĂ©gica, hodi sobu Bases de Apoio. Iha fins de 1978, Bases de Apoio hotu rahun, população rihun ba rihun mak mate, tanba bomba, morteiros, kilat musan no tanba hamlaha no moras. Forças barak mak rende, membros ComitĂ© Central barak mak mate, balun rende, no iha foho população la iha tiha deit.

Agora, ita bele hanoin hetan så-ida maka Presidente Xavier do Amaral dehan, antes de Comissårios marxistas sira dadur nia, hodi bolu nia 'traidor'. Nia dehan atu 'husik população ba rende, hodi evita ema barak bele mate, tanba ita-nia Forças la iha kbit atu protege sira'.

Inimigo hetan Xavier do Amaral, iha rai-kuak laran iha nebé nia dadur, hodi hasai nia. Krekas at liu, inimigo mak haruka halo tratamento hudi cura tiha nia.

Ita bele dehan katak Inimigo mak salva tiha nia.

Depois de inimigo kaer tiha ha'u, iha ona Jakarta, antes de ha'u-nia julgamento iha Dili, Xavier do Amaral bå hasoru ha'u. Ami la ko'alia barak, maibé nia fó hatene deit mai ha'u katak, iha tempo nebé difícil tebes ba nia, iha ai-laran, nia nunca lakon esperança atu Timor bele ukun-an. Nia husu ba ha'u atu metin nafatin ba objetivo ukun-an iha democracia nia laran.

𝐓𝐄𝐌𝐏𝐎 𝐔𝐊𝐔𝐍 𝐀𝐍.

Depois de Referendo, nia bĂĄ hasoru ha'u hodi dehan katak nia hakarak fila ba FRETILIN. Ha'u concorda no dehan ba nia katak ha'u labele ajuda, tanba ha'u sai tiha ona husi FRETILIN. Iha ConferĂȘncia FRETILIN, iha 2000, iha GMT, nia lakon no nia bĂĄ fali ha'u hodi informa katak nia sei harĂ­ fali ASDT.

Iha 2002, ho pressĂŁo husi Primeiro-Ministro JapĂŁo, Menko Susilo Bambang Yudoyono iha tempo Presidente Megawati, no Collin Powel, SecretĂĄrio Estado EUA, nebĂ© exige lĂłs ba ha'u atu sai Presidente da RepĂșblica, pelo menos tinan 5, hodi hametin tiha reconciliação ho IndonĂ©sia no, ikus ona, SecretĂĄrioGeral ONU, Koffi Annan, mos telefona husi Nova lorque, exige lĂłs atu candidata-an atu sai PR, tinan 5 deit, maka ha'u mos ba regista atu candidata ba eleiçÔes presidenciais iha 2002. Ami na'in rua, Xavier do Amaral, bĂĄ vota hamutuk iha fatin ida deit no ha'u fĂł ha'u-nia voto ba nia.

Iha IV Governo, depois de halo tiha estĂĄtua ba Nicolau Lobato, ami decide atu halo ba Xavier do Amaral, nudar Proclamador da IndependĂȘncia de Timor-Leste. Hetan oposição husi grupos polĂ­ticos balun, maibĂ© bele to'o aceita katak ita tenki rai hela factos importantes ita-nia histĂłria-nian ba Geração foun nebĂ© mai.

Ohin, ita hotu contente, bele eståtua Xavier do Amaral, nebé ha'u considera hanesan NACIONALISTA PURO, bele hamrik iha cidade Dili hodi motiva Juventude Timor Lorosa'e atu tuir princípios políticos no morais nebé lós no diak.

𝐎𝐁𝐑𝐈𝐆𝐀𝐃𝐎 𝐖𝐀𝐈𝐍!

No comments:

Post a Comment